BOOMER | Booming digital literacy skills among elderly population

e-zdravstvena pismenosti u promicanju i održavanu zdravlja

Keywords

Zdravstvena pismenost, e-zdravstvena pismenost, korištenje informacija, web portal, zdravlje

Author

University of Dubrovnik

Languages

English

Description:

Edukacija je osmišljena kako bi pružila relevantne informacije u cilju poboljšavanja zdravstvene pismenosti, odnosno e-zdravstene pismenosti. Edukacija je usmjerena na razvoj i unaprjeđenje vještina u cilju dobivanja relevantnih informacija te kako prepoznati potencijalne izvore koji sadrže dezinformacije o zdravlju i liječenju. Također, kroz edukaciju, će se naučiti načine provjere informacija prije nego što se podijele ili upotrijebe u svrhu liječenja. Obuhvaćene teme kreću se od upoznavanja s pojmom zdravstvene pismenosti, pojmom e-zdravstvene pismenosti, pronalaženje i korištenje relevantnih informacija, uočavanja dezinformacija do učenja korištenja načina za provjeru činjenica. Završetkom edukacije steći će se potrebna znanja i vještine za pronalaženje relevantnih informacija vezanih uz zdravlje i određena patološka stanja, kao i prepoznavanje potencijalnih izvora koji sadrže dezinformacije.

Objectives / Goals / Learning outcomes

Razumjeti pojam zdravstvene pismenosti. Prepoznati dezinformacije povezane sa zdravljem i njihov utjecaj na pojedinca.
Razviti i poboljšati znanje i vještine kritičkog mišljenja koje će omogućiti prepoznavanje i procjenu potencijalnih dezinformacija vezanih uz zdravlje.
Primijeniti osnovne tehnike provjere informacija korištenjem relevantnih izvora.

Contents

e-zdravstvena pismenosti u promicanju i održavanu zdravlja

Razumijevanje pojma zdravstvene pismenosti

Definicija zdravstvene pismenosti

Zdravstvena pismenost obuhvaća osobne, kognitivne i socijalne vještine koje određuju sposobnost osobe da pristupi, razumije i koristi (medicinske) informacije za promicanje i održavanje dobrog zdravlja

Za zdravstvenu pismenost se ponekad koristi i naziv zdravstvena informacijska pismenost

The Medical Library Association (MLA) definira zdravstvenu informacijsku pismenosti kao:

„sposobnost pojedinca da prepozna potrebu za informacijama, znanje gdje i kako će tu informaciju pronaći i kako će informciju koristiti u svrhu donošenja dobrih odluka u vezi s vlastitim zdravljem“ (MLA)

Razine zdravstvene pismenosti

Tri razine pismenosti:

Funkcionalna zdravstvena pismenost
Interaktivna zdravstvena pismenost
Kritička zdravstvena pismenost

Funkcionalna zdravstvena pismenost

Obuhvaća temeljna znanja i vještine koje omogućuju učinkovito funkcioniranje i vođenje zdravstvene zaštite
Svatko u ulozi pacijenta trebao bi imati sposobnost čitanja i razumijevanja medicinske informacije
Svatko u ulozi pacijenta trebao bi imati sposobnost korištenja zdravstvenih usluga unutar zdravstvenog sustava (npr. pronaći potrebnu službu ili ambulantu unutar poliklinike, bolnice….)

Interaktivna zdravstvena pismenost

Predstavlja napredna znanja i vještine koje omogućuju sudjelovanje u određenim zdravstvenim aktivnostima
Razumijevanje različitih oblika zdravstvenih informacija
Razumijevanje njegove primjene u promjenjivom okruženju
VAŽNO - zapamtiti prava i obveze koje svatko ima kao potencijalni pacijent unutar zdravstvenog sustava
Posebno treba istaknuti pravo pacijenta na informirani pristanak i informirani izbor (pravo da sudjeluje u donošenje odluka o vlastitom zdravlju i liječenju u suradnji s liječnikom)

Kritička zdravstvena pismenost

Predstavlja najnaprednija znanja i vještine zdravstvene i socijalne prirode koja omogućuju kritičko razmatranje zdravstvenih informacija
Omogućuje poboljšanje osobnih i društvenih vještina
Razumijevanje socijalne, političke i ekonomske razine zdravlja i zdravstvenog sustava

Izvori zdravstvenih informacija

Izvori zdravstvenih informacija su brojni.

Na prvom mjestu: stručno osoblje – liječnici, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje s kojim je pacijent u kontaktu
Različiti tiskani materijali: promotivni materijali, brošure, časopisi, novine, knjige
Mediji: radio, TV, društvene mreže, e-informacije - Internet portal
Informacije od drugih ljudi: prijatelja, obitelji, udruga i pacijenata s kojima se susreću tijekom procesa liječenja.

Detmer i suradnici izvore zdravstvenih informacija dijele u nekoliko skupina ovisno o tome kako pojedinci dolaze u doticaj s informacijama:

kroz osobni kontakt (s članovima obitelji ili prijateljima, liječnicima, farmaceutima, grupama podrške)
kroz ono što čuju, vide ili pročitaju (u izvorima koje im je dao liječnik ili ustanova – brošurama ili zdravstvenoj dokumentaciji; u medijima, ili kroz edukacije tj. tečajeve i radionice)
aktivnim traženjem informacija (putem interneta, tiskanih izvora, grupa pacijenata) (Detmer i sur. 2003.)

e-informiranje, tj e-zdravstvena pismenost se ubraja u skupinu aktivnog traženja zdravstvenih informacija.

Povezanost zdravstvene pismenosti sa zdravljem i kvalitetom života

Zdravstvena pismenost se navodi kao jedna je od društvenih odrednica zdravlja (Rowlands i sur., 2017.)
Istraživanja su pokazala da osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti: teže pristupaju zdravstvenim uslugama, češće su hospitalizirane, ne pridržavaju se zdravstvenih preporuka (neispravno uzimanje lijekova, nepridržavanje dijetnih režima, izostanak tjelesne aktivnosti…) te rijetko koriste preventivne mjere zaštite i preventivne preglede.

Centers for Disease Control and Prevention (CDC), Center for Preparedness and Response : Available at: https://www.cdc.gov/cpr/infographics/healthliteracy.html

Kako niska zdravstvena pismenost utječe na loše zdravstveno stanje pojedinca ona je opterećenje i za društvenu zajednicu

Visoke razine zdravstvene pismenosti povezane su s poboljšanom mogućnošću brige o sebi, kontrolom kroničnih bolesti, većom dostupnošću adekvatne zdravstvenih usluga po nižoj cijeni i boljim zdravstvenim ishodima, kao i smanjenjem neizvjesnosti povezane sa zdravljem (Tardy i Hale, 1998), što u velikoj mjeri pridonosi samostalnosti i kvalitetnijem životu.

e-zdravstvena pismenost

Korištenje informacijske tehnologije za zdravlje zahtijeva pismenost o e - zdravlju: sposobnost čitanja, korištenja računala, traženja informacija, razumijevanja zdravstvenih informacija i njihovog stavljanja u kontekst e - zdravstvena pismenost zahtijeva sposobnost pojedinca da traži, pronalazi, procjenjuje i primjenjuje informacije iz elektroničkog okruženja za rješavanje zdravstvenog problema
S porastom starije dobne skupine, zabilježena je povećana potražnja za edukacijom o e-zdravstvenoj pismenost, čak i u razvijenim zemljama, a u cilju boljeg snalaženja i razumijevanja informacija o e -zdravlju Računalno utemeljena elektronička zdravstvena pismenost (e-zdravstvena pismenost) ima za cilj olakšati pristup zdravstvenim informacijama, uslugama i pružanju zdravstvene skrbi. Ključni aspekt pretraživanja zdravstvenih informacija na internetu je aktivna uloga pojedinaca u traženju i odabiru željenih informacija
Istraživanja koja su provedena među starijim osobama pokazala su da je rezultat pretraživanja o zdravlju na internetu razvijanje strategije suočavanja s bolesti ili određenjim stanjima Oni koji se koriste ovim načinom dobivanja informacija vjeruju sadržajima na internetu, Usvajaju nova znanja Korigiraju zdravstvena ponašanja (Pourrazavi et al., 2020)
Sadržaj na Internetu je manje reguliran i više "podložan za plasiranje netočnih i neprovjerenih informacija Drugi izvori zdravstvenih informacija poput knjiga, časopisa ili televizije manje su „podložni” Pojedinci moraju biti kritični kada koriste javni sadržaj
Informacije se mogu podjeliti na pogrešne informacijame i dezinformacije Informacije koje su objavljene pod pretpostavkom da su točne (nenamjerno objavljene), te se nakon nekog vremena ispostavilo da su netočne nazivaju se pogrešnim informacijama, dok informacije koje su namjerno osmišljene i objavljene s ciljem nanošenja štete ili financijske koristi, a netočne su, nazivamo dezinformacijama Upravo zbog tog razloga potrebna je savladati određena znanja kako bi konzumacija određenih vijesti i informacija bila sigurna za zdravlje pojedinca
Primjer: Liječenje proširenih vena kod kuće Primjer: Experts Warn Against Inhaling Bleach After Trump Comments	Primjer: Liječenje krvnog tlaka

Motivi iza dezinformacija

Lažne vijesti - objave odnose se na namjerno izmišljene ili pogrešne informacije predstavljene kao istinite u cilju reklamiranja tj. prodaje lijeka, postupka u svrhu liječenja određene bolesti - stanja ili nekog trećeg razloga
Informacije uključuju opasne lažne vijesti i obmanjujuće zdravstvene informacije s lažnim tvrdnjama što može izravno ugroziti živote i ozbiljno naštetiti zdravlju pojedinca
Važno je procijeniti izvore tj. provjeriti vjerodostojnost informacije kako bi se izbjegle prijevare, koje u slučaju kada se radi o zdravstvenom stanju mogu imati teške posljedice
Obavezno provjeriti motiv i svrhu objave

Koji mogu biti Motivi za plasiranje zdravstvenih dezinformacija?

Prodaja sadržaja - ekonomska dobit. Lažne objave su najčešće motivirane financijskim poticajima. Pojedinci ili grupe šire lažne informacije o određenom proizvodu - lijeku, ili terapijskom postupku kako bi ga promovirali i ostvarili financijsku dobit
Namjerno nanošenje štete

Koja može biti Svrha plasiranih dezinformacija?

Politička podlogu – manipulacija javnim mjenjem (Izražena u doba Covid 19 pandemije)
Objava u cilju reklamiranja (plaćena reklama)

Uloga društvenih medija

Društveni mediji - imaju značajnu ulogu u dijeljenju dezinformacija, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije korona virusa i uvođenja karantene, kada su društveni mediji bili najveći izvori informacija
Širenjem pandemije te razvojem i uvođenjem cijepiva protiv bolesti COVID-19 na internetskim platformama je dolazilo do širenja niza pogrešnih informacije o sigurnosti cjepiva, postupanjima u slučaju oboljenja i sl.
Jedan od primjera jest da pranje ruku ne pomaže u suzbijanju COVID 19, kao i promoviranje niza “ljekova” za liječenje COVID-19 čijim korištenjem može doći do ozbiljnih posljedica za zdravlje čovjeka, – npr. „zaraza koronavirusom može izliječiti ako popijete izbjeljivač ili čisti alkohol”.
Platforme društvenih medija povećavaju i šire dezinformacije kroz razne sadržaje koje generiraju korisnici koji nisu kompetentni za pružanje informacija vezanih uz zdravlje i liječenje. Upravo iz tog razloga Europska unija i njezine države članice pojačavaju aktivnosti i poduzimaju mjere u borbi protiv dezinformiranja.
Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/coronavirus/fighting-disinformation
Institucije EU-a rade na podizanju svijesti o opasnostima dezinformiranja i promicanju korištenja vjerodostojnih izvora, uz oglašavanje popisa relevantnih izvora informacija (službenih izvora informacija) u EU-u, te relevantnih institucija EU-a i međunarodnih organizacija.
Kao rezultat aktivnosti u borbi protiv dezinformacija u lipnju 2020 objavljena je ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA pod nazivom „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica” u kojoj Europska komisija i visoki predstavnik predložu konkretne mjere za suzbijanje problema širenja dezinformacija.
Dokument dostupan na: (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020JC0008)
Širok doseg društvenih medija, kao i dostupnost korištenja, čine ga plodnim tlom za brzo širenje lažnih ili pogrešnih informacija, koje mogu imati jako ozbiljne posljedice na zdravlje pojedinca.

Prepoznavanje zdravstvenih dezinformacija

Vjerodostojnost sadržaja – Kako prepoznati zdravstvene dezinformacije?

Kod pretraživanja internetskih stranica, tj. objava na internetskim portalima:

provjeriti URL-ove !
provjeriti ima li portal istaknut impressum !
provjeriti identitete osoba koje ga uređuju !

Izvor je vjerodostojan :

ako iza objave stoji stručna osoba, profesionalna osoba (potpisani autor)
ako su izvori informacije stvarni sugovornici (navedenim imenom i prezimenom) ili relevantne zdravstvene ustanove/organizacije (primarne, sekundarne, tercijalne razine zdravstvene zaštite),
službeni zdravstveni portal, tj. stranice
portali zdravstvenih institucija, udruge civilnog društva, službene stranice ministarstva i Zavoda za javno zdravstvo
ako je vidljivo da se objavljene informacije u određenom mediju (internetski portal) redovito ažurirane (označen datum objave).
u slučajevima kada se za određeni proizvod (lijek) ili uslugu ističu samo samo pozitivne vrijednosti
ako se radi o članku provjerit reference i njihovu vjerodostojnost

Kako prepoznati vjerodostojnost izvora?

Provjeriti je li stranica akreditirana
Provjeriti jesu li autori i urednici jasno istaknuti
Provjeriti je li članak potpisan od strane autora
Provjeriti reference.
Provjeriti je li se stranica redovito ažurira: naveden je datum zadnje izmjene
Provjeriti gramatiku
Provjeriti motiv i svrhu objave

Načini provjere izvora i činjenica

Kako bi se uvjerili u relevantnost i točnost pronađenih informacija, mogu se koristiti-primijeniti različiti kriteriji vrednovanja informacija.

provjera datuma objave
provjera izvora
je li članak potpisan od strane autora
je li moguće pronaći informaciju - provjerite na nekim drugim stranicama (stranice - portali specijalizirani za zdravlje
radi li se o članku
jesu li informacije potkrijepljene citatima - ocijeniti vjerodostojnost citata,
provjeriti svrhu članka: je li članak plaćeni oglas ili ima političku podlogu

Odgovorno ponašanje na internetu

Načini prepoznavanja zdravstvenih dezinformacija

Koristiti akreditirane stranice

Stranice mogu biti akreditirane ako zadovoljavaju osam uvjeta:

autori i urednici su jasno istaknutiit
navedeno da stranica i sadržaj na njoj ne mogu zamijeniti posjet liječniku
štite se korisnički podaci
stranica se ažurira: naveden je datum zadnje izmjene
informacije su objektivne i potpune

stranica je sučeljem pristupačna korisniku i ima istaknutu misiju
svi izvori financijskih sredstava su jasno navedeni
sve reklame moraju biti istaknute kao reklame kako bi ih čitatelj mogao razlikovati od zdravstvenog sadržaja stranice

Pretraživati specijalizirane web stranice čiji su sadržaji usmjereni na prevenciju zdravlja i sprječavanje bolesti, te stranice – portale na kojima postoji mogućnost dobivanja odgovora na upite vezane uz zdravlje

Primjeri akreditiranih stranica:

Odgovorno upravljanje internetskim izvorima zdravstvenih informacija

Odgovorno korištenje internetskog svijeta, u ovom slučaju zdravstvenih informacija, zahtijeva pridržavanje nekoliko pravila.

Provjeriti informacije prije djeljenja sa drugima ili primjene istih
Potražiti pouzdane izvore i posavjetovati se sa stručnom osobom (liječnik, medicinska sestra/tehničar), kako bi potvrdili točnost informacije
Objektivno procijeniti vjerodostojnost sadržaja, razmatrajući alternativne perspektive prije primjene ili dijeljenja informacija
Provjeriti vjerodostojnost izvora traženjem dokaza i kontroliranjem tvrdnji, posebno u slučajevima “čudotvornih” i jednostavnih riješenja u tretiranju i liječenju pojedinih stanja i oboljenja (npr., kronična oboljenja, dijabetes, artritis isl.), što dovodi u pitanje istinitost.
Potražiti druge izvore kako bi se dodatno educirali i bolje razumjeli temu (bolest, stanje).

Odgovorno ponašanje na interenetu

Prije korištenja ili dijeljenja provjeriti informacije: provjeriti autentičnost i vjerodostojnost informacija iz pouzdanih izvora ili organizacija za provjeru činjenica (zdravstveno osoblje, specijalizirane-zdravstvene ustanove….)
Koristiti pouzdane - specijalizirane izvore: oslonite se na pouzdane izvora za dobivanje zdravstvenih informacije kako bi izbjegli dezinformacije. Pratiti specijalizirane web stranice za provjeru činjenica i stručnjake u raznim područjima zdravstva.
Provjera i analiza činjenica: razvijati kritički način razmišljanja provjerom pronađenih informacija. Ocijeniti vjerodostojnost izvora, provjeriti dokaze
Koristiti alate za provjeru činjenica i resurse dostupne na internetu u cilju provjere točnost tvrdnji - pretraživanje drugih, specijaliziranih stranica (izvora) u cilju provjere navedenih činjenica vezanih za zdravlje
Prijaviti i označiti dezinformacije. U slučaju pronalaska pogrešnih ili lažnih informacije, prijavitei ih platformi ili društvenoj mreži na kojoj se nalaze

Smjernice za odgovorno, primjereno ponašanje u korištenju tehnologije

Bibliography

Pourrazavi, S., Kouzekanani, K., Bazargan-Hejazi, S., Shaghaghi, A., Hashemiparast, M., Fathifar, Z., & Allahverdipour, H. (2020). Theory-based E-health literacy interventions in older adults: a systematic review. Archives of Public Health, 78, 1-8.
Rowlands, G., Shaw, A., Jaswal, S., Smith, S., & Harpham, T. (2017). Health literacy and the social determinants of health: A qualitative model from adult learners. Health Promotion International, 32(1), 130–138. https://doi.org/10.1093/heapro/dav093
Coughlin, S. S., Stewart, J. L., Young, L., Heboyan, V., & De Leo, G. (2018). Health literacy and patient web portals. International journal of medical informatics, 113, 43-48.
Burkhardt, J. Truth, Post-Truth, and Information Literacy : Evaluating Sources. // Information literacy and libraries in the age of fake news / uredila Denise E. Agosto. Santa Barbara; Denver : Libraries Unlimited, 2018. Str. 94-105.
Ecker, U. et al. Do People Keep Believing Because They Want To? : Preexisting Attitudes and the Continued Influence of Misinformation. // Memory & Cognition 42, 2(2014), str. 292-304. Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/255950545_Do_People_Keep_Believing_because_They_Want_To_Preexisting_Attitudes_and_the_Continued_Influence_of_Misinformation (20.8.2023.).
A. (2006). eHEALS: the eHealth literacy scale. Journal of medical Internet research, 8(4), e507. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17213046/
Chung, S. Y., & Nahm, E. S. (2015). Testing reliability and validity of the eHealth Literacy Scale (eHEALS) for older adults recruited online. Computers, informatics, nursing: CIN, 33(4), 150.
De Brún, C. Health literacy and health information literacy, and the role of librarians. Knowledge for Healthcare. 2019. Dostupno na: https://kfh.libraryservices.nhs.uk/health-literacy-and-health-information-literacy-and-the-role-of-librarians/ (20.8.2023.).
Detmer, D. et al. The Informed Patiend : Study Report. Cambridge University Health, 2003. Dostupno na: https://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.471.7791&rep=rep1&type=pdf (15.1.2021.).