Naša online edukacija osmišljena je kako bi vam pružila znanje i vještine potrebne za snalaženje u digitalnom krajoliku zaraženom dezinformacijama. Kroz zanimljive module steći ćete duboko razumijevanje dezinformacija, uključujući njihovu definiciju, uobičajene oblike i utjecaj na pojedince i društvo. Obuka je usredotočena na razvoj i poboljšanje vještina kritičkog mišljenja kako biste mogli kritički procijeniti informacije i učinkovito identificirati potencijalne dezinformacije. Također ćete naučiti osnovne tehnike provjere činjenica za provjeru informacija prije nego što ih podijelite i kako se odgovorno ponašati na internetu. Obuhvaćene teme kreću se od razumijevanja motiva iza dezinformacija i uloge društvenih medija do prepoznavanja znakova upozorenja, upotrebe alata za provjeru činjenica i izgradnje otpornosti na dezinformacije. Do kraja tečaja bit ćete opremljeni alatima potrebnim za borbu protiv dezinformacija i donošenje informiranih odluka u digitalnom svijetu.
 Razumijevanje dezinformacijaDefinicija dezinformacije Kliknite za čitanje
Vrste dezinformacija Kliknite za čitanje
UNHCR (2022): Izmišljeni sadržaj: potpuno lažan sadržaj; Manipulirani sadržaj: Prave informacije ili slike koje su iskrivljene, npr. senzacionalni naslov ili populistički 'mamac za klikove'; Lažni sadržaj: Oponašanje autentičnih izvora, npr. korištenje brendiranja etablirane agencije; Obmanjujući sadržaj: Obmanjujuće informacije, npr. komentar predstavljen kao činjenica; Lažni kontekst: činjenično točan sadržaj u kombinaciji s lažnim kontekstualnim informacijama, npr. kada naslov članka ne odražava sadržaj; Satira i parodija: duhovite, ali lažne radnje izdane su za istinite. Nema namjere naštetiti, ali čitatelji se mogu prevariti; Lažne veze: kada naslovi, slike ili opisi ne podržavaju sadržaj; Sponzorirani sadržaj: Oglašavanje ili PR prerušeni u urednički sadržaj; Propaganda: Sadržaj koji se koristi za upravljanje stavovima, vrijednostima i znanjem; Pogreška: Greška koju su napravile etablirane agencije u svojim izvješćima.
Jeftine i duboke krivotvorine Kliknite za čitanje
Teorije zavjere Kliknite za čitanje
Teorije zavjere su objašnjenja ili uvjerenja koja predlažu tajanstvenu, često opaku, zavjeru grupe pojedinaca ili organizacija za manipuliranje događajima ili kontrolu određenih ishoda. Ove teorije obično uključuju tvrdnje o skrivenim planovima, zataškavanju i tajnom dogovoru među moćnim subjektima. Teorijama zavjere često nedostaju vjerodostojni dokazi i oslanjaju se na nagađanja, krivo tumačenje ili izmišljanje činjenica. Mogu pokrivati širok raspon tema, od politike i vlade do zdravlja, znanosti i popularne kulture. Teorije zavjere mogu imati značajne društvene i psihološke utjecaje, utječući na javno mnijenje, promičući nepovjerenje i ponekad dovodeći do štetnih radnji.
Lažne vijesti i pseudo mediji Kliknite za čitanje
Lažne vijesti odnose se na namjerno izmišljene ili pogrešne informacije predstavljene kao legitimne vijesti. Može uključivati lažne priče, manipulirane slike ili videozapise te obmanjujuće naslove koji se šire raznim kanalima, uključujući društvene medije, web stranice i tradicionalne medije. Lažne vijesti često imaju za cilj prevariti ili manipulirati čitateljima, izazvati emocionalne reakcije ili unaprijediti određene ciljeve. Važno je kritički procijeniti izvore i provjeriti informacije kako biste izbjegli nasjedanje na lažne vijesti i promicali širenje točnih i pouzdanih informacija. Pseudomediji su medijske kuće ili platforme koje se bave prijevarnim ili obmanjujućim postupcima, predstavljajući se kao legitimni izvori vijesti ili informacija, a pritom nemaju novinarski integritet ili pridržavaju se etičkih standarda. Pseudo mediji mogu namjerno širiti lažne ili pristrane informacije, manipulirati činjenicama ili se baviti senzacionalizmom kako bi privukli pozornost ili promovirali određene priče. Motivi iza dezinformacija Kliknite za čitanje
Politička manipulacija: Dezinformacije se mogu koristiti za manipulaciju javnim mnijenjem, utjecaj na izbore ili oblikovanje političkih narativa u korist određenog kandidata, stranke ili ideologije. Njegov cilj je sijanje razdora, potkopavanje povjerenja u demokratske procese ili promicanje geopolitičkih interesa. Propaganda i ideologija: Dezinformacije se mogu koristiti za promicanje određene ideologije, promicanje propagandnih planova ili podržavanje ekstremističkih ili separatističkih pokreta. Cilj mu je oblikovati percepcije, regrutirati pristaše ili demonizirati suprotstavljene skupine. Ekonomska dobit: Dezinformacije mogu biti motivirane financijskim poticajima. Pojedinci ili grupe mogu širiti lažne informacije kako bi privukli promet na svoje web stranice, povećali prihod od oglasa ili promovirali proizvode ili usluge na temelju lažnih tvrdnji. Društvene podjele i polarizacija: Dezinformacije mogu iskoristiti društvene granice, pogoršati postojeće napetosti i produbiti društvene podjele. Pojačavanjem kontroverznih pitanja ili pitanja koja izazivaju podjele, cilj mu je poticanje nepovjerenja, stvaranje neprijateljstva i potkopavanje društvene kohezije. Osobni ili organizacijski ugled: Dezinformacije se mogu koristiti za ocrnjivanje ugleda pojedinaca, organizacija ili institucija. Cilj mu je narušiti vjerodostojnost, potkopati povjerenje ili riješiti osobna ili profesionalna rivalstva. Utjecaj sponzoriran od države: Kampanje dezinformiranja mogu biti orkestrirane od strane nacionalnih država kako bi se postigle strateške ciljeve. To može uključivati širenje lažnih priča kako bi se destabilizirale suparničke nacije, manipuliralo globalnom percepcijom ili unaprijedili ciljevi vanjske politike.
Velesova priča
Utjecaj na društvo Kliknite za čitanje
Ključni načini na koje dezinformacije mogu utjecati na društvo:
Primjer opsade Capitol Hilla
Uloga društvenih medija Kliknite za čitanje
Društveni mediji igraju značajnu ulogu u dijeljenju dezinformacija. Njegova jednostavnost korištenja i širok doseg čine ga pogodnim tlom za brzo širenje lažnih ili pogrešnih informacija. Platforme društvenih medija povećavaju i šire dezinformacije putem sadržaja koji generiraju korisnici, lažnih računa i algoritamskih pristranosti. Viralna priroda dijeljenja na društvenim medijima može brzo pojačati dezinformacije, što dovodi do erozije povjerenja, polarizacije mišljenja i potencijalnih posljedica u stvarnom svijetu. Od 1. listopada do 31. prosinca 2022. broj različitih objava na Facebooku koje su dobile etikete dezinformacija nakon što su ih organizacije za provjeru činjenica ocijenile da su lažne.
Source: https://disinfocode.eu
Organizacije za provjeru činjenica Kliknite za čitanje
Organizacije za provjeru činjenica neovisni su subjekti posvećeni procjeni točnosti i istinitosti tvrdnji iznesenih u javnom diskursu, posebice u medijima i na internetskim platformama. Zapošljavaju novinare, istraživače i stručnjake za predmet koji istražuju tvrdnje, analiziraju dokaze i daju objektivne ocjene. Oni koji provjeravaju činjenice koriste se različitim metodama, kao što su pronalaženje pouzdanih informacija, vođenje intervjua i analiza podataka, kako bi utvrdili valjanost izjava. Neke poznate organizacije za provjeru činjenica uključuju PolitiFact, Snopes, FactCheck.org, AFP Fact Check, Full Fact i The Washington Post Fact Checker. Ove organizacije igraju ključnu ulogu u promicanju istine i borbi protiv širenja dezinformacija. Popis organizacija za provjeru činjenica https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fact-checking_websites
Prepoznavanje dezinformacijaKako prepoznati dezinformacije? Kliknite za čitanje
Prepoznavanje dezinformacija može biti izazovno jer se često čine realističnima i naširoko se šire. Da biste analizirali i identificirali dezinformacije, slijedite ove korake:
Source: https://yali.state.gov/how-to-spot-disinformation/
Kako mogu znati je li izvor vjerodostojan?
Crvene zastave dezinformacija Kliknite za čitanje
Alati za provjeru činjenica Kliknite za čitanje
Odgovorno ponašanje na internetuPrepoznajte svoje kognitivne predrasude Kliknite za čitanje
Kognitivne predrasude su inherentne tendencije u našem razmišljanju koje mogu dovesti do pogrešaka u prosudbi. Ključno je da starije odrasle osobe budu svjesne ovih predrasuda kada se kreću internetskim svijetom. Neke uobičajene kognitivne pristranosti uključuju pristranost potvrde (favoriziranje informacija koje potvrđuju već postojeća uvjerenja), pristranost dostupnosti (oslanjanje na lako dostupne informacije) i pristranost usidrenja (pod utjecajem početnih primljenih informacija). Prepoznavanje ovih predrasuda može pomoći starijim osobama pristupiti online sadržaju s kritičkim načinom razmišljanja i izbjeći da ih lako dovedu pogrešne informacije. Prepoznajte znakove kognitivne pristranosti
Izgradite otpornost na dezinformacije Kliknite za čitanje
Kako biste odgovorno upravljali internetskim svijetom, potrebno je slijediti ključne korake. Prvo, provjerite informacije provjeravajući ih prije nego što povjerujete ili ih podijelite. Potražite pouzdane izvore i posavjetujte se s renomiranim organizacijama za provjeru činjenica, dok unakrsno upućujete na informacije kako biste osigurali točnost. Drugo, vodite računa o emocionalnim okidačima koje dezinformacije često iskorištavaju. Ostanite svjesni sadržaja koji izaziva jake emocije i odmaknite se kako biste procijenili vjerodostojnost, razmatrajući alternativne perspektive prije reagiranja ili dijeljenja. Treće, razvijte kritičko oko kada konzumirate online sadržaj pomnim ispitivanjem izvora, traženjem potpornih dokaza i preispitivanjem tvrdnji koje se čine predobrima da bi bile istinite ili nemaju dovoljno dokaza. Na kraju, potražite različite perspektive kako biste stekli dobro zaokruženo razumijevanje, angažirajući se s uglednim novinskim kućama, stručnim mišljenjima i alternativnim stajalištima kako biste izbjegli upadanje u odaje odjeka i pod utjecajem jednostranih narativa. 6 koraka do odgovornog ponašanja na internetu Kliknite za čitanje
Zaključno Kliknite za čitanje
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dezinformacija kao namjerno lažna informacija s ciljem obmane ili manipulacije ljudima, s dalekosežnim i štetnim učincima na društvo.
Ključne riječi
Dezinformacije, kritičko mišljenje, medijska pismenost, provjera činjenica
Ciljevi / Ishodi učenja:
Razumjeti dezinformacije, uključujući njihovu definiciju, uobičajene oblike i njihov utjecaj na pojedince i društvo.
Razviti i poboljšati svoje vještine kritičkog razmišljanja koje će vam omogućiti kritičku procjenu informacija i primjenu tih vještina za prepoznavanje i procjenu potencijalnih dezinformacija.
Primijeniti osnovne tehnike provjere činjenica za provjeru informacija prije njihovog dijeljenja i razumjeti odgovorno ponašanje na internetu.
Bibliografija
- Cherry, K. (2022). What Is Cognitive Bias? https://www.verywellmind.com/what-is-a-cognitive-bias-2794963#:~:text=Signs%20of%20Cognitive%20Bias&text=Only%20paying%20attention%20to%20news,shares%20your%20opinions%20or%20beliefs
- OpenAI. (2023). ChatGPT [GPT-3.5]. https://chat.openai.com/
- Poynter.(2023). Misinformation red flags. https://www.poynter.org/mediawise/is-this-legit-digital-media-literacy-101/misinformation-red-flags/
- UNHCR. (2022). Factsheet 4: Types of Misinformation and Disinformation. https://www.unhcr.org/innovation/wp-content/uploads/2022/02/Factsheet-4.pdf
- Wardle, C. (2018). 5 Lessons for Reporting in an Age of Disinformation. https://firstdraftnews.org/articles/5-lessons-for-reporting-in-an-age-of-disinformation
- Wardle, C. (2020). Understanding Information disorder. https://firstdraftnews.org/long-form-article/understanding-information-disorder