 Razumijevanje pojma zdravstvene pismenostiDefinicija zdravstvene pismenosti Kliknite za čitanje
|
Zdravstvena pismenost obuhvaća osobne, kognitivne i socijalne vještine koje određuju sposobnost osobe da pristupi, razumije i koristi (medicinske) informacije za promicanje i održavanje dobrog zdravlja
Za zdravstvenu pismenost se ponekad koristi i naziv zdravstvena informacijska pismenost
|
 |
The Medical Library Association (MLA) definira zdravstvenu informacijsku pismenosti kao:
„sposobnost pojedinca da prepozna potrebu za informacijama, znanje gdje i kako će tu informaciju pronaći i kako će informciju koristiti u svrhu donošenja dobrih odluka u vezi s vlastitim zdravljem“ (MLA)
|
 |
Razine zdravstvene pismenosti Kliknite za čitanje
Tri razine pismenosti:
- Funkcionalna zdravstvena pismenost
- Interaktivna zdravstvena pismenost
- Kritička zdravstvena pismenost
Funkcionalna zdravstvena pismenost
- Obuhvaća temeljna znanja i vještine koje omogućuju učinkovito funkcioniranje i vođenje zdravstvene zaštite
- Svatko u ulozi pacijenta trebao bi imati sposobnost čitanja i razumijevanja medicinske informacije
- Svatko u ulozi pacijenta trebao bi imati sposobnost korištenja zdravstvenih usluga unutar zdravstvenog sustava (npr. pronaći potrebnu službu ili ambulantu unutar poliklinike, bolnice….)
Interaktivna zdravstvena pismenost
- Predstavlja napredna znanja i vještine koje omogućuju sudjelovanje u određenim zdravstvenim aktivnostima
- Razumijevanje različitih oblika zdravstvenih informacija
- Razumijevanje njegove primjene u promjenjivom okruženju
- VAŽNO - zapamtiti prava i obveze koje svatko ima kao potencijalni pacijent unutar zdravstvenog sustava
- Posebno treba istaknuti pravo pacijenta na informirani pristanak i informirani izbor (pravo da sudjeluje u donošenje odluka o vlastitom zdravlju i liječenju u suradnji s liječnikom)
Kritička zdravstvena pismenost
- Predstavlja najnaprednija znanja i vještine zdravstvene i socijalne prirode koja omogućuju kritičko razmatranje zdravstvenih informacija
- Omogućuje poboljšanje osobnih i društvenih vještina
- Razumijevanje socijalne, političke i ekonomske razine zdravlja i zdravstvenog sustava
Izvori zdravstvenih informacija Kliknite za čitanje
|
Izvori zdravstvenih informacija su brojni.
- Na prvom mjestu: stručno osoblje – liječnici, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje s kojim je pacijent u kontaktu
- Različiti tiskani materijali: promotivni materijali, brošure, časopisi, novine, knjige
- Mediji: radio, TV, društvene mreže, e-informacije - Internet portal
- Informacije od drugih ljudi: prijatelja, obitelji, udruga i pacijenata s kojima se susreću tijekom procesa liječenja.
|
|
|
Detmer i suradnici izvore zdravstvenih informacija dijele u nekoliko skupina ovisno o tome kako pojedinci dolaze u doticaj s informacijama:
- kroz osobni kontakt (s članovima obitelji ili prijateljima, liječnicima, farmaceutima, grupama podrške)
- kroz ono što čuju, vide ili pročitaju (u izvorima koje im je dao liječnik ili ustanova – brošurama ili zdravstvenoj dokumentaciji; u medijima, ili kroz edukacije tj. tečajeve i radionice)
- aktivnim traženjem informacija (putem interneta, tiskanih izvora, grupa pacijenata) (Detmer i sur. 2003.)
e-informiranje, tj e-zdravstvena pismenost se ubraja u skupinu aktivnog traženja zdravstvenih informacija.
|
Povezanost zdravstvene pismenosti sa zdravljem i kvalitetom života Kliknite za čitanje
- Zdravstvena pismenost se navodi kao jedna je od društvenih odrednica zdravlja (Rowlands i sur., 2017.)
- Istraživanja su pokazala da osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti: teže pristupaju zdravstvenim uslugama, češće su hospitalizirane, ne pridržavaju se zdravstvenih preporuka (neispravno uzimanje lijekova, nepridržavanje dijetnih režima, izostanak tjelesne aktivnosti…) te rijetko koriste preventivne mjere zaštite i preventivne preglede.
|
 |
Centers for Disease Control and Prevention (CDC), Center for Preparedness and Response : Available at: https://www.cdc.gov/cpr/infographics/healthliteracy.html
Kako niska zdravstvena pismenost utječe na loše zdravstveno stanje pojedinca ona je opterećenje i za društvenu zajednicu
Visoke razine zdravstvene pismenosti povezane su s poboljšanom mogućnošću brige o sebi, kontrolom kroničnih bolesti, većom dostupnošću adekvatne zdravstvenih usluga po nižoj cijeni i boljim zdravstvenim ishodima, kao i smanjenjem neizvjesnosti povezane sa zdravljem (Tardy i Hale, 1998), što u velikoj mjeri pridonosi samostalnosti i kvalitetnijem životu.
e-zdravstvena pismenost Kliknite za čitanje
- Korištenje informacijske tehnologije za zdravlje zahtijeva pismenost o e - zdravlju:
- sposobnost čitanja, korištenja računala,
- traženja informacija, razumijevanja zdravstvenih
- informacija i njihovog stavljanja u kontekst
- e - zdravstvena pismenost zahtijeva sposobnost pojedinca da traži, pronalazi, procjenjuje i primjenjuje informacije iz elektroničkog okruženja za rješavanje zdravstvenog problema
|
 |
- S porastom starije dobne skupine, zabilježena je povećana potražnja za edukacijom o e-zdravstvenoj pismenost, čak i u razvijenim zemljama, a u cilju boljeg snalaženja i razumijevanja informacija o e -zdravlju
- Računalno utemeljena elektronička zdravstvena pismenost (e-zdravstvena pismenost) ima za cilj olakšati pristup zdravstvenim informacijama, uslugama i pružanju zdravstvene skrbi.
- Ključni aspekt pretraživanja zdravstvenih informacija na internetu je aktivna uloga pojedinaca u traženju i odabiru željenih informacija
|
 |
- Istraživanja koja su provedena među starijim osobama pokazala su da je rezultat pretraživanja o zdravlju na internetu razvijanje strategije suočavanja s bolesti ili određenjim stanjima
- Oni koji se koriste ovim načinom dobivanja informacija vjeruju sadržajima na internetu,
- Usvajaju nova znanja
- Korigiraju zdravstvena ponašanja
(Pourrazavi et al., 2020) |
 |
- Sadržaj na Internetu je manje reguliran i više "podložan za plasiranje netočnih i neprovjerenih informacija
- Drugi izvori zdravstvenih informacija poput knjiga, časopisa ili televizije manje su „podložni”
- Pojedinci moraju biti kritični kada koriste javni sadržaj
|
 |
- Informacije se mogu podjeliti na pogrešne informacijame i dezinformacije
- Informacije koje su objavljene pod pretpostavkom da su točne (nenamjerno objavljene), te se nakon nekog vremena ispostavilo da su netočne nazivaju se pogrešnim informacijama, dok informacije koje su namjerno osmišljene i objavljene s ciljem nanošenja štete ili financijske koristi, a netočne su, nazivamo dezinformacijama
- Upravo zbog tog razloga potrebna je savladati određena znanja kako bi konzumacija određenih vijesti i informacija bila sigurna za zdravlje pojedinca
|
|
Primjer: Liječenje proširenih vena kod kuće
Primjer: Experts Warn Against Inhaling Bleach After Trump Comments
|
Primjer: Liječenje krvnog tlaka
|
Motivi iza dezinformacija Kliknite za čitanje
- Lažne vijesti - objave odnose se na namjerno izmišljene ili pogrešne informacije predstavljene kao istinite u cilju reklamiranja tj. prodaje lijeka, postupka u svrhu liječenja određene bolesti - stanja ili nekog trećeg razloga
- Informacije uključuju opasne lažne vijesti i obmanjujuće zdravstvene informacije s lažnim tvrdnjama što može izravno ugroziti živote i ozbiljno naštetiti zdravlju pojedinca
- Važno je procijeniti izvore tj. provjeriti vjerodostojnost informacije kako bi se izbjegle prijevare, koje u slučaju kada se radi o zdravstvenom stanju mogu imati teške posljedice
- Obavezno provjeriti motiv i svrhu objave
Koji mogu biti Motivi za plasiranje zdravstvenih dezinformacija?
- Prodaja sadržaja - ekonomska dobit. Lažne objave su najčešće motivirane financijskim poticajima. Pojedinci ili grupe šire lažne informacije o određenom proizvodu - lijeku, ili terapijskom postupku kako bi ga promovirali i ostvarili financijsku dobit
- Namjerno nanošenje štete
Koja može biti Svrha plasiranih dezinformacija?
- Politička podlogu – manipulacija javnim mjenjem (Izražena u doba Covid 19 pandemije)
- Objava u cilju reklamiranja (plaćena reklama)
Uloga društvenih medija Kliknite za čitanje
- Društveni mediji - imaju značajnu ulogu u dijeljenju dezinformacija, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije korona virusa i uvođenja karantene, kada su društveni mediji bili najveći izvori informacija
- Širenjem pandemije te razvojem i uvođenjem cijepiva protiv bolesti COVID-19 na internetskim platformama je dolazilo do širenja niza pogrešnih informacije o sigurnosti cjepiva, postupanjima u slučaju oboljenja i sl.
- Jedan od primjera jest da pranje ruku ne pomaže u suzbijanju COVID 19, kao i promoviranje niza “ljekova” za liječenje COVID-19 čijim korištenjem može doći do ozbiljnih posljedica za zdravlje čovjeka, – npr. „zaraza koronavirusom može izliječiti ako popijete izbjeljivač ili čisti alkohol”.
- Platforme društvenih medija povećavaju i šire dezinformacije kroz razne sadržaje koje generiraju korisnici koji nisu kompetentni za pružanje informacija vezanih uz zdravlje i liječenje. Upravo iz tog razloga Europska unija i njezine države članice pojačavaju aktivnosti i poduzimaju mjere u borbi protiv dezinformiranja.
- Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/coronavirus/fighting-disinformation
- Institucije EU-a rade na podizanju svijesti o opasnostima dezinformiranja i promicanju korištenja vjerodostojnih izvora, uz oglašavanje popisa relevantnih izvora informacija (službenih izvora informacija) u EU-u, te relevantnih institucija EU-a i međunarodnih organizacija.
- Kao rezultat aktivnosti u borbi protiv dezinformacija u lipnju 2020 objavljena je ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA pod nazivom „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica” u kojoj Europska komisija i visoki predstavnik predložu konkretne mjere za suzbijanje problema širenja dezinformacija.
- Dokument dostupan na: (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020JC0008)
- Širok doseg društvenih medija, kao i dostupnost korištenja, čine ga plodnim tlom za brzo širenje lažnih ili pogrešnih informacija, koje mogu imati jako ozbiljne posljedice na zdravlje pojedinca.
Prepoznavanje zdravstvenih dezinformacija
Vjerodostojnost sadržaja – Kako prepoznati zdravstvene dezinformacije? Kliknite za čitanje
Kod pretraživanja internetskih stranica, tj. objava na internetskim portalima:
- provjeriti URL-ove !
- provjeriti ima li portal istaknut impressum !
- provjeriti identitete osoba koje ga uređuju !
Izvor je vjerodostojan :
- ako iza objave stoji stručna osoba, profesionalna osoba (potpisani autor)
- ako su izvori informacije stvarni sugovornici (navedenim imenom i prezimenom) ili relevantne zdravstvene ustanove/organizacije (primarne, sekundarne, tercijalne razine zdravstvene zaštite),
- službeni zdravstveni portal, tj. stranice
- portali zdravstvenih institucija, udruge civilnog društva, službene stranice ministarstva i Zavoda za javno zdravstvo
- ako je vidljivo da se objavljene informacije u određenom mediju (internetski portal) redovito ažurirane (označen datum objave).
- u slučajevima kada se za određeni proizvod (lijek) ili uslugu ističu samo samo pozitivne vrijednosti
- ako se radi o članku provjerit reference i njihovu vjerodostojnost
Kako prepoznati vjerodostojnost izvora? Kliknite za čitanje
- Provjeriti je li stranica akreditirana
- Provjeriti jesu li autori i urednici jasno istaknuti
- Provjeriti je li članak potpisan od strane autora
- Provjeriti reference.
- Provjeriti je li se stranica redovito ažurira: naveden je datum zadnje izmjene
- Provjeriti gramatiku
- Provjeriti motiv i svrhu objave
|
 |
Načini provjere izvora i činjenica Kliknite za čitanje
|
Kako bi se uvjerili u relevantnost i točnost pronađenih informacija, mogu se koristiti-primijeniti različiti kriteriji vrednovanja informacija.
- provjera datuma objave
- provjera izvora
- je li članak potpisan od strane autora
- je li moguće pronaći informaciju - provjerite na nekim drugim stranicama (stranice - portali specijalizirani za zdravlje
- radi li se o članku
- jesu li informacije potkrijepljene citatima - ocijeniti vjerodostojnost citata,
- provjeriti svrhu članka: je li članak plaćeni oglas ili ima političku podlogu
|
 |
Odgovorno ponašanje na internetu
Načini prepoznavanja zdravstvenih dezinformacija Kliknite za čitanje
Koristiti akreditirane stranice
|
Stranice mogu biti akreditirane ako zadovoljavaju osam uvjeta:
- autori i urednici su jasno istaknutiit
- navedeno da stranica i sadržaj na njoj ne mogu zamijeniti posjet liječniku
- štite se korisnički podaci
- stranica se ažurira: naveden je datum zadnje izmjene
- informacije su objektivne i potpune
|
 |
- stranica je sučeljem pristupačna korisniku i ima istaknutu misiju
- svi izvori financijskih sredstava su jasno navedeni
- sve reklame moraju biti istaknute kao reklame kako bi ih čitatelj mogao razlikovati od zdravstvenog sadržaja stranice
|
Pretraživati specijalizirane web stranice čiji su sadržaji usmjereni na prevenciju zdravlja i sprječavanje bolesti, te stranice – portale na kojima postoji mogućnost dobivanja odgovora na upite vezane uz zdravlje
Primjeri akreditiranih stranica:
Odgovorno upravljanje internetskim izvorima zdravstvenih informacija Kliknite za čitanje
Odgovorno korištenje internetskog svijeta, u ovom slučaju zdravstvenih informacija, zahtijeva pridržavanje nekoliko pravila.
- Provjeriti informacije prije djeljenja sa drugima ili primjene istih
- Potražiti pouzdane izvore i posavjetovati se sa stručnom osobom (liječnik, medicinska sestra/tehničar), kako bi potvrdili točnost informacije
- Objektivno procijeniti vjerodostojnost sadržaja, razmatrajući alternativne perspektive prije primjene ili dijeljenja informacija
- Provjeriti vjerodostojnost izvora traženjem dokaza i kontroliranjem tvrdnji, posebno u slučajevima “čudotvornih” i jednostavnih riješenja u tretiranju i liječenju pojedinih stanja i oboljenja (npr., kronična oboljenja, dijabetes, artritis isl.), što dovodi u pitanje istinitost.
- Potražiti druge izvore kako bi se dodatno educirali i bolje razumjeli temu (bolest, stanje).
Odgovorno ponašanje na interenetu Kliknite za čitanje
- Prije korištenja ili dijeljenja provjeriti informacije: provjeriti autentičnost i vjerodostojnost informacija iz pouzdanih izvora ili organizacija za provjeru činjenica (zdravstveno osoblje, specijalizirane-zdravstvene ustanove….)
- Koristiti pouzdane - specijalizirane izvore: oslonite se na pouzdane izvora za dobivanje zdravstvenih informacije kako bi izbjegli dezinformacije. Pratiti specijalizirane web stranice za provjeru činjenica i stručnjake u raznim područjima zdravstva.
- Provjera i analiza činjenica: razvijati kritički način razmišljanja provjerom pronađenih informacija. Ocijeniti vjerodostojnost izvora, provjeriti dokaze
- Koristiti alate za provjeru činjenica i resurse dostupne na internetu u cilju provjere točnost tvrdnji - pretraživanje drugih, specijaliziranih stranica (izvora) u cilju provjere navedenih činjenica vezanih za zdravlje
- Prijaviti i označiti dezinformacije. U slučaju pronalaska pogrešnih ili lažnih informacije, prijavitei ih platformi ili društvenoj mreži na kojoj se nalaze
Smjernice za odgovorno, primjereno ponašanje u korištenju tehnologije
|
